Funkcija

Funkcija srca-srce, krvni sudovi , krv

Srce je vitalni organ čija je uloga da svojim kontrakcijama pumpa krv kroz čitavo telo-znaci pogonska snaga za protok krvi kroz organizam je srce kao pumpa. U toku jednog minuta kontrakcija srca se ponovi od 60 do 100 puta.  To su otkucaji koje možemo osetiti kao puls na našoj ruci.  Kod čoveka prosečne težine (75 kg), srce ispumpa oko 5 l krvi u minuti, dok se pri naporu količina krvi višestruko povećava. Krv sa sobom do organa i tkiva prenosi kiseonik i hranjive materije za ishranu i funkcionisanje organa, a od organa odnosi materije koje su nepotrebne ili štetne. Kada se kiseonik preda tkivima i organima, krv 'uzima' ugljendioksid i odnosi ga do pluća, preko kojih se izbacuje u okolinu. U plućima iz udahnutog vazduha, krv uzima kiseonik i nosi ga do tkiva, pa se na taj način zatvara cirkulatorni krug. Krv 'putuje' kroz cevčice-krvne sudove građene od mišićnog i vezivnog tkiva od srca do organa i od organa natrag do srca. Krvni sudovi koje vode krv od srca do tkiva i organa su arterije, a one koje krv vraćaju od organa do srca su vene. Krv 'putuje' kroz arterije i vene zahvaljujući radu srca kao pumpe, koje je 'pogonski motor' za cirkulaciju .

Srce ima pretkomore (atrije) i komore (ventrikule). Leva i desna pretkomora su 'predvorja' kroz koja krv prođe pre nego što uđe u levu, odnosno desnu komoru. Krv, dakle ide iz leve pretkomore u levu komoru prošavši kroz mitalnu valvulu (mitralni zalistak), potom iz leve komore u aortu, prošavši kroz aortnu valvulu (aortni zalistak). Aorta je glavna i najveća arterija. Izlazi direktno iz srca, a sve druge arterije njene grane. One se granaju poput vodovodne mreže kroz grad, postaju sve razgranatije i tanje. Kada se arterije sasvim razgranaju i dosegnu mikroskopsku veličinu nose naziv arteriole i prelaze u kapilare, još sitnije krvne sudove. Preko tankih zidova kapilara u tkivima i organima krv predaje kiseonik i hranjive materije organima, a preuzima otpadne materije i ugljendioksid. Njih prenosi putujući iz kapilara u venule, ove se ulijevaju u vene, sve veće kako krv teče dalje, da bi na kraju bile formirane dvije velike vene (gornja i donja tzv. šuplja vena), koje ulaze u desnu pretkomoru. Ovo je veliki (ili sistemski) krvotok.

Iz desne pretkomore (desnog atrija) krv preko trikuspidne valvule ulazi u desnu komoru. Desna komora pumpa krv preko tzv. plućne arterije u sistem plućne cirkulacije. Na isti način se ove arterije granaju do plućnih kapilara. Preko njihovih tankih zidova, u plućima se iz krvi oslobađa ugljendioksid, a iz udahnutog vazduha u krv ulazi kiseonik. On se prenosi krvlju koja iz kapilara ide u plućne vene, a ove se ulivaju u levu pretkomoru. Ovo je mali (plućni) krvotok. Iz leve pretkomore krv ide opet u levu komoru i ciklus se nastavlja.

Otpadne materije, proizvodi metabolizma u ćelijama odvode se do jetre ili do bubrega pa se jetrom, preko sistema žuči i kroz creva izbacuju iz organozma dok se one preko bubrega izbacuju mokraćom (urinom).